| SERVISNE INFORMACIJE |
| Plan grada |
 |
| Grad iz zraka |
|
| Važni telefoni |
|
| Vozni red - autobusi |
|
| Vozni red - gradski autobusi |
|
| Vozni red - vlakovi |
|
| Ljekarne |
|
| Banke |
|
| Mediji |
|
| Trgovački centri |
|
| Benzinske crpke |
|
Povijest
U davnoj prošlosti
Prije mnogo milijuna godina tlo Hrvatske prekrivalo je Panonsko more. Posljednji ostaci toga mora danas su u susjednoj Mađarskoj - Blatno jezero.
Prvi su stanovnici vjerojatno živjeli u zemunicama. Iskopavali su ih u padinama brijega i pokrivali granjem, travom i kožama. Na temelju pronađenog kamenog oruđa i oružja, glinenih lonaca i ostalih nalaza može se zaključiti da su prvi stanovnici ovoga kraja bili lovci, ali su uzgajali i žitarice. Svoje su mrtve spaljivali, a pepeo pohranjivali u glinenim žarama.
Nalazi čuvani u bjelovarskom Gradskom muzeju pokazuju da izrađevine toga doba pripadaju trakasto-keramičkoj, bapsko-lengjelskoj, lasinjskoj i vučedolskoj kulturnoj skupini.
U doba Rimljana našim su krajem građene ceste koje su povezivale značajnija rimska naselja i utvrde između Save i Drave.
Na temelju nađenih tragova rimskih vodovodnih cijevi, kamenih temelja, rimske opeke, staklenih uporabnih predmeta, rimskoga novca i ostalih predmeta možemo zaključiti da se upravo na mjestu povijesne jezgre Bjelovara nalazilo manje rimsko naselje, mjenjačnica konja, postaja za održavanje cesta ili vojni logor. To dokazuje da je naš kraj bio odavno naseljen i prometan.
Razvijena rimska cestovna mreža pomogla je krajem 6. stoljeća doseljavanju Slavena u ove krajeve. Pridošli podižu gradišta oko Dominkovice, Starih i Novih Pavljana, Narte, Nevinca, Severina, Grginca, Gudovca i drugdje, uglavnom na ostacima rimskih naselja.
Iz srednjega vijeka sačuvani su pećnjaci pronađeni u okolici Bjelovara.
Podaci i fotografije koje se pojavljuju na stranicama "U davnoj prošlosti, Nastanak grada, Arhitektura, Ime, Grb, Slobodni kraljevski grad i Obrt, kultura, škole" preuzete su iz knjige "Nedovršeni spomenar" gospodina Ladislava Ivančeka.
Posebno se zahvaljujemo gospodinu Krešimiru Ivančeku, autorovom sinu, na susretljivosti, te dozvoli za korištenje slika u svrhu prezentiranja povijesti grada Bjelovara na gradskim internet stranicama.