|
| Godina osnutka
knjižnice ne može se sa sigurnošću utvrditi.
Jedini relevantni izvor je knjiga Zapisnik bjelovarske Čitaonice koja sadrži zapisnike odborskih sjednica i glavnih skupština u razdoblju od 1872. do 1912. godine. Izvješće tajnika Čitaonice Josipa Hohnjeca iz 1884.g. sadrži podatak o prvom predsjedniku Čitaonice, Josipu Mihalincu, koji je u periodu 1835.-1842. ulagao puno napora da se Čitaonica "uzdrži". Dakle, Čitaonica je postojala već 1835. pod službenim nazivom Cassino- Verein Belowar i okupljala je austrijske časnike koji su se tamo družili uz lijepu riječ, doduše na njemačkom jeziku. Godine 1872. hrvatski postaje službenim jezikom i Čitaonica posjeduje knjige na hrvatskom jeziku,čime u potpunosti mijenja kulturnu i političku sliku cijeloga kraja. |
| Zapisnik
glavne skupštine bjelovarske Čitaonice od 25.prosinca 1881. |
| ŽIGOVI Povijest naše knjižnice može se iščitati i sa žigova sačuvanih u starim knjigama. |
|
Ovo drugo izdanje Satira izašlo je u Osijeku 1779. godine.Tom izdanju Reljković je dodao predgovor i drugi dio od 9 pjevanja, tako da se ono uzima i kao prvo potpuno izdanje. |
| SLAVNOJ
BJELOVARSKOJ ČITAONICI
Bratinski pozdrav začastnoga joj člana i velika zahvalnost hrvatskoga pjesnika na čestitci pogodom slave 50 godišnjice njegova književnoga rada, napokon uzvrat najtoplijih želja bjelovarskoga začastnoga građanina, neka bi sveta sloga Bjelovarčana svih razreda te jednoga i drugoga zakona smogla osigurati vječni obstanak bjelovarske čitaonice te možda uz pripomoć gradsku sagraditi joj posebni dom, gdje bi ne samo knjižnica te izbor dnevnih listova, već i prilika prikazivanja naših gluma služila plemenitoj zabavi Bjelovarčana i toli nuždnoj vježbi bjelovarske omladine i narodnoj deklamaciji i glasbovanju. Znajući kakva bi to sreća bila po moralni napredak omladine, dičio bi se do vieka, kad bi se mogao nazvati pokretač te gradnje, pa kad bi slavila bjelovarska čitaonica u svom domu pedeseti, stoti ili kašnji Bog zna kojigod dan svoga obstanka, onda u čitaoničkoj galeriji sliku odličnjaka, koji bi fanatičnim nastojanjem izvojšzili zidanje čitaoničkog društva, neka bi mjesto našla i slike Kriesničara, začastnoga člana bjelovarske čitaonice, začastnoga građanina bjelovarskoga i bivšeg prvoga velikog župana bjelovarskog, sve gosposde sučlanova. U
Zagrebu, 16. svibnja 1887.
Vriedno je, da se jednoč i na ovom mjestu progovori o bjelovarskoj čitaonici, tomu mezimčetu našem, jer si je tečajem vremena osvojiti znala važno mjesto u družtvenom životu našega grada. Ona je postala stjecištem ovdašnje inteligencije, koja se liepim i prikladnim njenim prostorijama dnevice sastaje bilo na ugodan razgovor, bilo na čitanje, bilo na igranje. U njoj razvio se je neki osobiti način obćenja, koji je vrlo nalik na familijarni ili rodbinski saobraćaj, pri kom stališke razlike, gubeći svoju razstaonu moć, ipak nikada ne izčeznu toliko, da bi u doticaju članova osjetiti moglo više nego svijest, da su u družtvenim prostorijama samo članovi jednoga istoga družtva. Taj krasni ton uzrokom je, da u tom družtvu već decenijama traže i nalaze okrepu i odmor i gradjani i činovnici i častnici. …" Tjednik bjelovarsko-križevački Bjelovar, 2. veljače 1901. godine "… svaki samostalan neporočan i izobražen čovjek može postati članom družtva, te ostati tako dugo dok se vlada po družtvenih pravilih … "
|
| Veliko središnji
gradski trg, današnji Trg Eugena Kvaternika, prvotno je bio pašnjak.
Trg je nosio različite nazive Trg Marije Terezije, zatim Trg kralja Petra I, Poglavnikov trg, a potom Trg jedinstva. Izgradnja perivoja započela je 1871. godine, ali je još 1756. zasađen drvored lipa, od kojih dvije postoje i danas. Oko trga su izgrađene i do danas sačuvane upravne i vojne zgrade. |
|
|
|
Narodna knjižnica " Petar Preradović " knjižnica je dobila 1968. |
| OtvaranjeStudijskog
odjela (1974.) |
| Igraonica osamdesetih | Igraonica devedesetih |
| Posudbeni odjel za odrasle u novom prostoru (1991.) | |
| Otvaranje obnovljenog studijskog odjela (1997.) | |