Grad i županija Hrvatska i svijet Gospodarstvo Sport Kultura Lifestyle Showbiz Zanimljivosti

Gradski muzej

U prostranoj, sto sedamdeset godina staroj i na klasicistički način oblikovanoj zgradi bivše gradske vijećnice smještenoj u povijesnoj jezgri grada, nalazi se Gradski muzej Bjelovar.

U početku pod nazivom Oblasni muzej, a od 1954. pod ovim današnjim, muzej sustavno prikuplja i čuva muzejsku građu koja svakim svojim detaljem svjedoči o društvenom, običajnom, gospodarskom i kulturno-umjetničkom razvitku grada Bjelovara, bjelovarskoga kraja i Bjelovarsko-bilogorske županije u cijelosti.

Od 1949. godine, kada je muzej osnovan, pa do danas, mnogobrojni kustosi i donatori pohranili su u muzej 26.223 artefakta koji kroz stalne postave i povremene tematske izložbe arheološkoga, etnografskoga, galerijskoga i kulturno-povijesnoga odjela, kao i Odjela novije povijesti s Domovinskim ratom ili, pak, kroz djelatnosti muzejske knjižnice, povezuju velika vremenska razdoblja od prapovijesti do danas i predstavljaju neprocjenjivo vrijednu sponu između mnogih generacija koje su obitavale na ovim plodnim prostorima.

Ovdje, svakako, treba, u tom smislu, istaknuti nekoliko istaknutih štovatelja kulturne baštine, kao što su Đuro Jakšeković, Zvonimir Lovrenčević, Artur Kully, dr. Antun Bauer, Ivan Barešić, dr. Rudolf Miculinić, Leo Fingerhut, ali i mnogi drugi, čije su zbirke, ostavština ili pojedinačne darovnice značajno obogatile fundus Gradskoga muzeja Bjelovar.

Uz pojedince, značajan udjel i nemale zasluge u stvaranju muzejskoga fonda pokretne kulturne baštine, i uopće, za samo djelovanje muzeja, imaju i mnogobrojne udruge, institucije, ustanove i tvrtke. Dakle, iz svega je ovoga sasvim razvidna povezanost muzeja i bliskih mu entuzijasta, koje sve zajedno, vrlo često, zovemo jednostavnim, svima razumljivim, skupnim imenom: prijatelji muzeja.

U sklopu stalnih postava odjela, izložene su, kao samostalne cjeline, i zbirke starih čestitki i razglednica, numizmatika i medaljarstvo, preparirani primjerci faune bjelovarskoga kraja kao i dio slikarskoga opusa Naste Rojc, minhenske učenice iz vremena Račića, Kraljevića, Becića i Hermana i promicateljice ideje o ravnopravnosti muškoga i ženskoga slikarstva.

Dakako, muzej nije mogao, ponajprije zbog prostornih ograničenja, što nas je potaknulo na iznalaženje novih rješenja i prostora, obuhvatiti i predstaviti javnosti sve aspekte kulturnoga, umjetničkoga, društvenoga i gospodarskoga djelovanja žitelja ovoga kraja tako da je u tijeku prikupljanje i stručna obrada građe koja će govoriti o iznimno bogatoj glazbenoj i športskoj tradiciji Bjelovara, ali i o činjenici nemaloga broja istaknutih i priznatih likovnih umjetnika s ovoga područja (Nasta Rojc, Edo Murtić, Vojin Bakić, Ivo Friščić, Josip Zeman, Ante i Ivan Kuduz, Branko Vlahović, Zlatan Vrkljan, Dubravko Adamović …) čija bismo djela željeli vidjeti kao stalni postav Zavičajne galerije Bjelovar.


^ Top