| SERVISNE INFORMACIJE |
| Plan grada |
 |
| Grad iz zraka |
|
| Važni telefoni |
|
| Vozni red - autobusi |
|
| Vozni red - gradski autobusi |
|
| Vozni red - vlakovi |
|
| Ljekarne |
|
| Banke |
|
| Mediji |
|
| Trgovački centri |
|
| Benzinske crpke |
|
Državni arhiv
Državni arhiv u Bjelovaru je javna ustanova i kulturna institucija koja u okviru svoje djelatnosti obavlja upravne, stručne, kulturno-prosvjetne i druge poslove. Arhiv preuzima, stručno obrađuje i čuva arhivsko gradivo te omogućava njegovo korištenje u znanstvene, obrazovne i stručne svrhe. Na zahtjeve privatnih i pravnih osoba izdaje izvatke, preslike i prijepise iz arhivskog gradiva kojima stranke stječu određena prava ili ih koriste u druge svrhe.
U okviru stručnih poslova obavlja nadzor nad čuvanjem arhivskog i registraturnog gradiva koje se nalazi u pismohranama kod stvaratelja ili imatelja gradiva izvan Arhiva i određuje mjere zaštite tog gradiva.
U cilju trajne zaštite arhivskog gradiva Arhiv obavlja restauratorske i konzervatorske radove na oštećenom gradivu.
Sukladnom sa svojim kulturno-prosvjetnim zadaćama, Arhiv organizira stručna predavanja, skupove, postavlja izložbe gradiva iz vlastitog fundusa te sudjeluje u obilježavanju značajnijih događaja iz nacionalne i lokalne povijesti.
Zakonom propisanu djelatnost Arhiv obavlja na području Bjelovarsko-bilogorske županije te djelomično na Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko-podravskoj i Zagrebačkoj županiji s gradovima: Bjelovarom, Čazmom, Daruvarom, Garešnicom, Grubišnim Poljem, Đurđevcom, Križevcima i Vrbovcem, te općinama: Berek, Dubrava, Dežanovac, Đulovac, Farkaševac, Ferdinandovac, Gornja Rijeka, Gradec, Hercegovac, Ivanska, Kalinovac, Kalnik, Kapela, Kloštar Podravski, Končanica, Molve, Nova Rača, Novo Virje, Pitomača, Preseka, Rakovec, Rovišće, Severin, Sokolovac, Sirač, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Šandrovac, Štefanje, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Velika Trnovitica, Veliko Trojstvo, Virje i Zrinski Topolovac.
Stvarana mjerodavnost ustanove obuhvaća skrb o arhivskom gradivu nastalom radom uprave i javnih službi, pravosuđa, vojnih jedinica, ustanova i organizacija, odgojnih i obrazovnih institucija, ustanova iz oblasti kulture, znanosti i informiranja, zdravstva i socijalne skrbi, gospodarskih tvrtki i bankarskih institucija, političkih stranaka, društveno-političkih organizacija i sindikata, udruga, vjerskih ustanova te značajnih obitelji i pojedinaca.
Arhiv rapolaže sa 820 fondova i zbirki s ukupno 2200 dužnih metara sređenog arhivskog gradiva razvrstanog i klasificiranog prema provenijenciji i prirodi stvaratelja gradiva. Za sve fondove sačinjena su obavijesna pomagala koja su dostupna za korištenje istraživačima i svim drugim korisnicima arhivskog gradiva.
Najstarije gradivo potječe iz 1685. godine. Većinu gradiva 88% sačinjavaju spisi nastali nakon 1945. godine, dok je do kraja II. svjetskog rata sačuvano samo 250 dužnih metara gradiva što iznosi oko 12% cjelokupnog fundusa Arhiva.
Kada govorimo o značajnijem gradivu u Arhivu, onda svakako moramo spomenuti gradivo vojno-krajiških fondova, Bjelovarske vojne općine (1772-1872), spise Križevačke i Đurđevačke graničarske pukovnije (1773-1871), Zbirku matičnih knjiga (1685-1965) i dr.
Pravo korištenja arhivskog gradiva imaju svi građani pod istim uvjetima sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima, no pri tome postoje određena zakonom propisana ograničenja koja pri korištenju arhivskoga gradiva štite osobne ili pak državne interese.
Gradivo se može koristiti u knjižnici Arhiva tijekom radnog vremena ustanove. Sama knjižnica raspolaže s većim brojem bibliotečnih jedinica iz povijesti, pomoćnih povijesnih znanosti, povijesti institucija, arhivistike i dr.